Bela kuća je objavila da se Džozef Bajden (79) navodno „dobro oseća” nakon što je drugi put za nekoliko dana pozitivan na virus korona, kao i da javnost ne treba da brine jer predsednik ovog puta i nema simptome. Međutim, prema informacijama koje cure iz Bele kuće, Bajden se nalazi u životnoj opasnosti, javlja srpska agencija SIA.
Bajden se zarazio krajem jula, a u američkoj administraciji su sve vreme isticali da oseća blage simptome i da obavlja redovne predsedničke dužnosti iz izolacije. Predsednik je prošle sedmice ozdravio pa je počeo da se pojavljuje u javnosti, ali je tokom vikenda ponovo bio pozitivan.
Kako prenosi Nacionalni javni radio, Bajden spada u malu grupu pacijenata koji su se ponovo inficirali koronom ubrzo nakon što su bili na terapiji antivirusnim lekom „pakslovid”. I pored uveravanja da je sve u najboljem redu, „Politiko” piše da Zapadno krilo skriva istinu o Bajdenovom zdravlju, ne samo kad je reč o kovidu 19, već i inače. Ne bi
bilo prvi put da u Aveniji Pensilvanija prikrivaju pravo zdravstveno stanje predsednika, što se dešavalo i s drugim vremešnim liderima, poput Donalda Trampa i Ronalda Regana, ali i s mladim Džonom Kenedijem.
U administraciji ponavljaju da je Bajden zdrav uprkos godinama, ali sumnju u zvanične izveštaje unose brojni predsednikovi gafovi i poteškoće da se izrazi, kao i fizička posrtanja – pao je s bicikla i na stepenicama na ulasku u avion. Za razliku od sadašnje situacije, ranije nije skrivao svoje zdravstvene probleme. Otvoreno je govorio kad je
osamdesetih godina dvaput za pet meseci išao na operaciju na mozgu. Objavio je i da je neposredno pre nego što je postao šef države imao intervencije da bi uklonio rak kože.
Američka politička kultura podrazumeva da je predsednikov medicinski karton od značaja za javnost, zbog čega predsednički kandidati odgovaraju i na pitanja o svom zdravlju. Otkako je Regan s 70 godina došao na vlast, Bela kuća je počela da redovno obaveštava javnost o predsednikovom zdravlju.
O zdravlju političara mnogo se govorilo na predsedničkim izborima 2016, kad su rivali bili Hilari Klinton i Donald Tramp. Jedan od okidača bio je i to što je tadašnja demokratska kandidatkinja kolabirala na obeležavanju godišnjice 11. septembra. Njujorški milijarder dovodio je u pitanje zdravstveno stanje svoje rivalke, hvaleći se da je on sam u vrhunskoj formi. Umesto konkretnih nalaza, tadašnji republikanski kandidat je objavio lekarski izveštaj u kojem je pisalo da bi Tramp „bio najzdraviji pojedinac ikad izabran za predsednika”. Kad je postao predsednik, Tramp je objavljivao lekarske izveštaje u kojima je konstatovano da američki lider svoje izvanredno zdravlje duguje „neverovatnim genima”. Kako je saznao „Njujork tajms”, Tramp je skrivao od javnosti šta mu se sve događalo kad se razboleo od kovida 19 jer je bio u daleko težem stanju nego što je tadašnja administracija priznavala.
Prema istraživanju televizijskog kanala Histori, Regan je pokazivao znake demencije dok je bio na čelu države, ali je ondašnja administracija prelazila preko toga. Osam godina posle izlaska iz Bele kuće, porodica je zvanično otkrila da nekadašnji predsednik ima Alchajmerovu bolest. Ipak, Reganov sin je 2011. saopštio da je njegov otac patio od Alchajmera i dok je bio na funkciji.
U knjizi „Američki preljubnik” autor Džed Merkjurio tvrdi da je vlada uspešno prikrivala da je tadašnji predsednik Džon Kenedi patio od niza bolesti: Adisonove bolesti, slabe prostate, rinitisa, osteoporoze, astme i visokog nivoa holesterola, kao i da je svakog dana pio šaku lekova. Istoričar Robert Dalek tvrdi da se u ono vreme nije znalo da je Kenedi patio od degenerativne bolesti kostiju, da je pio teške lekove protiv bolova u kičmi i da je bio u bolnici devet puta za vreme dvoipogodišnjeg mandata.
Iako je danas opšte poznato da je Frenklin Ruzvelt bio u invalidskim kolicima, Kenet Krispel i Karlos Gomez su u knjizi „Skrivene bolesti u Beloj kući”, u izdanju prestižnog Univerziteta Djuk, opisali koliko se tadašnja administracija trudila da to prikrije. Posebno se vodilo računa da se sakrije koliko je Ruzveltu bilo loše tokom istorijskih pregovora na Jalti pri kraju Drugog svetskog rata.